Vijesti

Konferencija o klimatskim promjenama

Sve svjetske agencije posebnu pozornost poklanjaju Klimatskoj konferenciji koja je 7. prosinca započela u Kopenhagenu. Mnogi je smatraju najznačajnijim skupom od završetka 2. Svjetskog rata. Danski premijer Lars Loekke Rasmussen nazvao je skup prilikom koju svijet ne smije propustiti, istodobno istaknuvši da je bolno svjestan razlika između delegacija koje čini oko 15.000 članova.

Predsjednica Konferencije Connie Hedegaard svoju odlučnost izrazila je riječima: „Možemo odabrati hoćemo li krenuti putem zelenog napretka i održivije budućnosti, ili možemo odabrati put u slijepu ulicu i ne činiti ništa protiv klimatskih promjena, te tako ostaviti svojoj djeci i unucima u naslijeđe ogroman dug koji će morati otplaćivati. Uistinu, odabir nije težak.“

Izvršni tajnik UN-ove konvencije o klimatskim promjenama Yvo de Boer nada se da će se na konferenciji postići sporazum oko četiri najvažnija pitanja, a to su:

  1. Koliko su industrijske zemlje spremne smanjiti emisiju stakleničkih plinova?
  2. U kojoj mjeri su Indija i Kina kao najveće zemlje u razvoju, spremne ograničiti porast navedenih emisija?
  3. Na koji način će se financirati pomoć potrebna zemljama u razvoju za smanjenje navedenih emisija i prilagodbu klimatskim promjenama?
  4. Kako će se upravljati tim novcem?

Ako Kopenhagen ponudi odgovor na ova pitanja, bit ću sretan, rekao je Yvo de Boer.

Lideri iz cijelog svijeta u Kopenhagenu sada imaju jedinstvenu mogućnost djelovati u ime milijuna ljudi koji traže pošteni sporazum o klimi, koji ovaj planet može spasiti od prijetećeg razaranja. Baš svi, bogati i siromašni, crni i bijeli, južnjaci ili sjevernjaci – svi žele taj klimatski sporazum u Kopenhagenu. Ne radi se ovdje o gomili papira, nego o budućnosti sviju nas i budućih generacija. Osobito je velika odgovornost na onima koji imaju ovlasti za donošenje odluka.

“Potpisivanje poštenog, ambicioznog i obvezujućeg sporazuma u Kopenhagenu kao odgovor na zahtjeve desetaka milijuna ljudi, a zatim neprihvaćanje istoga značilo bi njihovo ignoriranje,” rekla je Kim Carstensen, voditeljica Globalne klimatske inicijative WWF-a. “Ignoriranje milijuna ljudi skupo bi stajalo cijeli svijet. Dano je zeleno svjetlo za sporazum o klimi, sada je na čelnicima zemalja da učine drugi korak. Svi mi trebamo se svakodnevno podsjećati na to, da ovdje nije riječ samo o novcu, člancima i amandmanima, nego o našim životima, životima drugih ljudi i životima naše djece i unučadi. Svjetski vođe imaju neprocjenjivu mogućnost pokazati da je politika u stanju gledati dalje od idućih parlamentarnih izbora i stranačke konkurencije. Oni mogu dokazati da politika može biti poštena i odgovorna.“

“Ambiciozan sporazum o klimi pruža jedinstvenu priliku čelnicima svjetskih zemalja da zadobiju povjerenje svojih glasača, pruže sliku pravog vodstva i otvore beskrajne ekonomske i tržišne mogućnosti diljem svijeta.”
Građani, mediji, nevladine udruge, poslovni svijet, crkveni čelnici i većina drugih relevantnih institucija daju političarima svoju podršku i potiču ih na to, da brzo donesu jedinu pravu odluku. Kopenhagen je vrijeme za akciju. Veliki korak predstavlja i napredovanje Indije prema prihvaćanju borbe protiv klimatskih promjena. Pružanje financijske podrške zemljama u razvoju za smanjenje njihove emisije stakleničkih plinova i utjecaja klimatskih promjena ključ je puta k postizanju globalnog sporazuma. “

“Cijenimo odluku predsjednika Obame da prisustvuje Konferenciji u Kopenhagenu u kritičnim trenucima UN-ovih diskusija i klimi. Sretni smo što će se predsjednik Obama angažirati u raspravi oko kratkoročnog i dugoročnog financiranja, a oba su bitna kao odlučujući čimbenici za uspješan ishod Konferencije. Ti postupci pružaju osjećaj optimizma u smislu mogućeg postizanja sporazuma u Kopenhagenu,” rekla je Carstensen.

Izvor: http://www.panda.org/?182842/COP15 i http://en.cop15.dk/

Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije
Katrin Gnjidić, dr. vet. med.
stručna suradnica za nitrate na projektu
Kontrole onečišćenja u poljoprivredi