Cilj projekta je bio pronaći i identificirati autohtone i udomaćene sorte, radi njihovog očuvanja (upis u europsku bazu sorata vinove loze) i s mogućnošću komercijalnog korištenja, a terensko istraživanje se provodilo 2010./2011. i 2011./2012.
Na području Hrvatske i Crne Gore terenskom identifikacijom, koristeći ampelografske metode, izdvojena su 292 trsa (94 porijeklom iz Crne Gore i 198 iz Hrvatske), za koje se smatralo da se radi o autohtonim sortama. Na tim trsovima uzeto je mlado lišće i na Agronomskom fakultetu u Zagrebu provedena je genetička identifikacija na 9 mikrosatelitskih lokusa. U hrvatskom setu uzoraka utvrđena su 47 različita genotipa, a u crnogorskom 12. Uspoređujući dobivene rezultate s Grape Gen06 bazom i internom bazom AF, u hrvatskim uzorcima za 20 genotipova mogla se odrediti pripadnost sorti (prije genotipiziranoj), a 19 genotipova se nije nalazilo ni u jednoj bazi. Od crnogorskih uzoraka za 8 se utvrdila sortna pripadnost, a 3 su dosad neutvrđena.
U Institutu BOKU u Beču na 214 uzoraka ispitivano je da li unutar genotipova postoji unutar sortna varijabilnost – traženi su klonovi unutar sorte, na osnovi mutacija. Ispitivano je 12 sorata, od kojih je Dišeća ranina pokazala veliku unutar sortnu varijabilnost, a sorta Sokol najmanju.
U Institutu u Geisenheimu identificirani trsovi testirani su na najznačajnije viruse (Elisa test). Pokazalo se da je više od polovice uzoraka zaraženo virusima. Zatim se pristupilo čišćenju od virusa, u cilju proizvodnje virus free sadnica, ali se odlučilo razmnožavati i neke zaražene, jer su primjerci sorte ili klona pokazali superiorna svojstva.
Najzanimljiviji dio seminara bilo je predavanje prof. dr. sc. Edija Maletić, koji nam je predstavio rezultate ampelografske evaluacije i mikrovinifikacije pronađenih sorata. Prema tim rezultatima, perspektivne hrvatske sorte za eventualno daljnje umnožavanje bile bi: Dobričić (intenzivna obojenost kožice), Zlatarica blatska (najbolje ocjenjeno bijelo vino), Jarbola (visoko kvalitetna sorta), Sansigot (otpornost na botrytis), Dišeća ranina (lijepa aroma sorte) i udomaćena sorta Sokol (kao stolna i kao vinska sorta) identificirana u Hrvatskom Zagorju.
Dr. sc. Vesna Maraš iz 13. Jula Plantaže iz Podgorice predstavila je perspektivne crnogorske sorte: Vranac – najzastupljenija sorta u Crnoj Gori i najbolje ocjenjeno crveno vino, Kratošija i Krstač, koje su zastupljene u uzgoju, ali nedovoljno te Čubrica, koju bi trebalo komercijalizirati.
Na kraju radionice raspravom je zaključeno da treba razvijati ponudu autohtonog sortimenta kroz turizam, agroturizam i vinske ceste, jer nam je to jedina prilika kao maloj zemlji da ponudimo svoja prepoznatljiva vina na svjetskom tržištu. Također, pronađene perspektivne autohtone sorte treba što više razmnožiti i promovirati, jer će ulaskom u EU biti dozvoljena sadnja samo autohtonog sortimenta.
Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica
Tanja Lasić Jašarović, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica
mr. sc. Višnja Šimunović,
rukovoditeljica Odsjeka