Od posljednje preporučene zaštite nasada jabuka i krušaka proteklo je 7 dana, tijekom kojih smo zabilježili uglavnom toplo i sparno razdoblje! U prvoj dekadi mjeseca lipnja na mjernim lokalitetima je zabilježeno 4 do 7 kišnih dana, te je palo od svega 10-13 mm na lokalitetima uz rijeku Muru (Kotoriba, Novakovec) i Dravu (Orehovica), pa do 30-tak mm u gornjem dijelu Međimurja (Trnovčak). Ipak, zbog blizine rijeka senzori vlaženja lišća su na tim lokalitetima bili "aktivni" od 4.025 minuta (Orehovica) do čak 5.030 minuta (Novakovec), a na lokalitetu zapadnog dijela Županije gdje je padala trostruko veća količina oborina vlaženje lišća je trajalo svega 3.030 minuta. Stoga treba provjeravati zdravstveno stanje nasada jabuka i krušaka na moguću pojavu znakova krastavosti (Venturia) upravo na lokalitetima uz riječne doline, a iskustva iz ranijih sezona dokazuju da je pojava ove bolest učestalija u nasadima u blizini rijeke Mure! Moguće oborine su najavljene i tijekom današnjeg dana, u količinama do 5 mm! U takvim uvjetima ponovno bilježimo optimalne uvjete za sekundarni razvoj najvažnijih bolesti jabuka, krastavosti (Venturia) i pepelnice (Podosphaera), u nasadima i na sortama gdje se pojavljuju njihovi znakovi na lišću i/ili plodovima! Ove smo sezone zabilježili vrlo jako i rano sekundarno širenje pepelnice (Podospahaera) na osjetljivim sortama jabuke (naročito idared), prvenstveno zbog vrlo toplih noći u zadnjoj dekadi mjeseca travnja i prvim danima mjeseca svibnja, što je omogućilo bogatu fruktifikaciju uzročnika ove bolesti na biljnim organima iz zaraženih prezimljujućih pupova. Suma prosječnih dnevnih temperatura mjerena od kalendarskog početka ove godine krajem prvog tjedna mjeseca lipnja je bila veća od 900°C, pa smatramo da je iz zimskih plodišta u proteklom travanjskom i svibanjskom razdoblju oslobođena većina infektivnih askospora – značajnih za primarne zaraze jabuka uzročnikom krastavosti (Venturina) (Creemers, 1996).
Stoga vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka preporučujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje voćaka i provoditi redovite preventivne zaštite nasada nakon svakih 20-40 mm novih oborina! Kako u narednom ljetnom razdoblju očekujemo moguće grmljavinsko nevrijeme s tučom, u nasadima oštećenim elementarnom nepogodom prilikom naknadnog saniranja šteta uključiti pripravke iz skupine ftalimida (kaptan, folpet), sukladno njihovim uputama i ograničenjima.
U proteklog smo zaštiti preporučili završno tretirati prezimljujuću populaciju moljca kružnih mina (Leucoptera) i prvu generaciju uzročnika crvljivosti plodova – jabučnog i breskvinog savijača (Cydia), pa trenutno primjena insekticida u nasadima protiv ovih nametnika nije potrebna! Naime, već zadnjih dana mjeseca travnja, a naročito u prvih 17 dana mjeseca svibnja o.g. zabilježena je njihova veća brojnost na feromonskim mamcima u središnjem i zapadnom dijelu Županije. Prve simptome napada moljca kružnih mina (Leucoptera) primijetili smo na netretiranim stablima od 20. svibnja o.g. a 4. lipnja su prve ličinke u minama potpuno završile razvoj. Prve crvljive plodove jabuka (Cydia) na netretiranim smo stablima u središnjem dijelu županije zabilježili dana 7. lipnja o.g.! U danima nakon 20. svibnja o.g. njihov je ulov (Leucoptera, Cydia) na feromonskim mamcima ispod kritičnog broja!
Prohladno razdoblje u proteklih 20-tak dana nije pogodovalo očekivanom brzom jačanju populacije crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi), a izmjena vlažnog i sparnog razdoblja tijekom zadnjih 5 dana pogoduje množenju jabučne zelene uši (Aphis pomi) i moguće jabučne krvave uši (Eriosoma lanigerum) – naročito u nasadima gdje nije kvalitetno suzbijana njihova prezimljujuća populacija. Za suzbijanje zelene lisne uši moguće je koristiti vrlo selektivne aficide: npr. pripravak Teppeki WG (0,014 %), a u nasadima gdje se javlja jabučna krvava uš prednost dati pripravku Pirimor 50 WG (0,06 %). Vrlo jaku populaciju lisnih uši ove smo sezone također zabilježili u nasadima kruške, a istu je nakon cvatnje trebalo usmjereno suzbijati zajedno sa kruškinom osicom. Također, u nasadima krušaka gdje je zadnjih dana travnja ili početkom svibnja o.g. usmjereno suzbijana kruškina buha (Psylla) trenutno također nema potreba za primjenom insekticida.
mr. sc. Milorad Šubić
e-mail: milorad.subic@savjetodavna.hr