Meteorološki, nalazimo se na polovici ljeta, u periodu u kojem se očekuje kako će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 ºC, što za svaku životinju predstavlja izuzetno velik stres, koji će se očitovati kroz manju konzumaciju hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom, te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom.
Vrlo često smo svjedoci kako se životinje drže u neadekvatnim objektima, čije manjkavosti upravo bivaju prepoznatljive najčešće u ljetnim mjesecima, kada su cjelodnevne temperature izuzetno visoke, koje uz visoku vlagu i nedovoljnu ventilaciju u objektu dovode do toplotnog udara kod životinja.
Toplotni udar se javlja u trenutku kada organizam ne može odavati toplinu već je dodatno prima izvana (visoke vanjske temperature posebice uz visoki stupanj vlage). Ovom stanju još pridonosi naporan rad ili transport životinje pri visokim temperaturama.
Simptomi su prepoznatljivi, a očituju se u obliku ubrzanog i plitkog disanja (dahtanja), nesigurnim hodom (teturanjem), izrazito povišenom temperaturom tijela (koja je indikativna i na opip), ubrzanim pulsom, uplašenim pogledom, pojačanom žeđi, anurijom (prestanak mokrenja čak i uz dovoljno pijenje vode), te trzajima i grčevima mišića koji se javljaju na posljetku, a čija je prognoza najčešće nepovoljna.
Vrijeme potrebno za razvoj prvih simptoma uvelike ovisi o vanjskoj temperaturi, vlažnosti i ventilaciji te, neizostavno i o obrambenom mehanizmu same životinje.
Ukoliko uočimo životinju sa takvim simptomima, potrebno je promptno reagirati izdvajanjem životinje pod nadstrešnicu ili stablo sa velikom sjenom gdje će imati dovoljno zraka, ponuditi joj dovoljno svježe vode stalno na raspolaganju, a temperaturu skinuti tuširanjem/prskanjem sa umjereno hladnom vodom ili prekrivanjem glave i zatiljka životinje hladnim i vlažnim krpama (jer su mozak i produžena moždina najkritičniji i potrebno je brzo reagirati). Obično nakon pravovremeno poduzetih , nabrojanih radnji, simptomi se povlače vrlo brzo. No, ukoliko se to ne dogodi, potrebno je kontaktirati veterinara.
Kako bi spriječili nastajanje toplotnog udara potrebno je:
-
životinje držati u prozračnim prostorijama (otvaranjem svih prozora ili upotreba ventilatora, bez štednje napose u ljetnim mjesecima)
-
osigurati životinjama dovoljne količine, stalno dostupne svježe i pitke vode
-
ne pretrpavati objekte sa životinjama (u ljetnim mjesecima rješenje su i nadstrešnice)
-
izgon na pašu i transport životinja organizirati ujutro ili navečer kada su temperature zraka niže.
Jer, životinja koja obitava u prostoru u kojem nisu sputane njene životne potrebe je zasigurno životinja neupitne proizvodnje, na sreću, ali i korist vlasnika.
