Početkom mjeseca srpnja o.g. upućena je preporuka proizvođačima krizantema o izboru dopuštenih pripravaka (fungicida i insekto-akaricida) u našoj zemlji i osnovnim kategorijama štetnih organizama koji se pojavljuju u početku njihova rasta i razvoja. Posljednje značajnije oborine na području Županije su zabilježene krajem prvog tjedna mjeseca srpnja o.g.! Nakon što smo jučer tijekom dana bilježili temperature zraka +37°C, navečer je zabilježen vrlo jaki vjetar brzine u središnjem dijelu Međimurja do 40 km/h, a vrlo malo kiše palo je samo na mjernim lokalitetima Orehovica i Kotoriba (0,2 mm). U narednim danima ponovno očekujemo rast temperatura zraka do +33°C.
U takvim uvjetima mlade biljčice krizantema zahtijevaju redovite mjere njege, poglavito redovitog zalijevanja. U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjavanja prijesadnica krizantema najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje. Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene, pa valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala!
Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.
Tablica 1. Fungicidi za djelomičnu ili parcijalnu sterilizaciju rasada cvijeća.
|
Djelatne tvari |
Pripravak |
Vrsta patogenog organizma |
|||||
|
Pythium |
Sclerotinia |
Verticillium |
Alternaria |
Fusarium |
Rhizoctonia |
||
|
mankozeb |
Dithane |
+ |
– |
– |
+ |
* |
+ |
|
kaptan |
Merpan |
+ |
+ |
– |
+ |
+ |
+ |
|
folpet |
Folpan |
+ |
+ |
– |
– |
+ |
+ |
|
Metalaksil-M |
Fonganil Gold |
+ |
– |
– |
– |
– |
– |
UČINKOVITOST: + DOBRA – NEDOVOLJNA * DJELOMIČNA
Kako tijekom srpnja dominira vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje, što je u skladu s višegodišnjim prosjecima, obično se već krajem srpnja i/ili početkom kolovoza pojavljuju prvi znakovi lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Stoga već prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica prednost dajemo površinskim pripravcima: npr. kloratalonil, folpet, mankozeb, kaptan i djelatnoj tvari azoksistrobin.
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom srpnja i/ili u prvom dijelu kolovoza obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), a zbog visoke temperatura zraka raste opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide iz skupine neonikotinoida (npr. tiametoksam). Protiv kalifornijskog tripsa u našoj su zemlji dopušteni vrlo učinkoviti pripravci na osnovi abamektina, koji istovremeno učinkovito suzbijaju i koprivinu ili stakleničku grinju. Vrlo vruće i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati i razvoju gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia). Za njihovo je suzbijanje u krizantemama i ukrasnom bilju registriran alfa–cipermetrin (npr. Fastac SC), metoksifenzoid (Runner SC) i lufenuron (Match EC).
VAŽNO: Zbog većeg je broja štetnih organizama moguće u priručni laboratorij poljoprivredne savjetodavne službe u Čakovcu dostavljati biljne uzorke na prepoznavanje neželjenih posljedica i dobivanje učinkovitijih preporuka za njihovo suzbijanje.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr