Za podizanje nasada lavande neke jedinice lokalne samouprave davale su novčana poticajna sredstva. Mnogi su se proizvođači učlanili u postojeće Udruge proizvođača lavande. Lavanda se sadila na crnu foliju u proljeće, primitak je bio vrlo dobar, nasadi su bili čisti, prinosi u prvim godinama zadovoljavajući a kvaliteta lavandinog ulja izvanredna. Savladali su i preradu pa su osim direktne prodaje cvijeta, proizveli ulje, hidrolat, sapune, mirisne jastučiće, kolače itd. Sve su to prodavali na kućnom pragu, na sajmovima, izložbama i lokalnim tržnicama.
1.Slika: Dobar nasad lavande
2. slika: Paleta proizvoda
S druge strane, kod nekih su se proizvođača pojavili problemi već u početku uzgoja: na bogatim, humusnim tlima, uz nizinsko dravsko korito, mlade sadnice su počele obolijevati i propadati. Podsađene mlade biljke doživjele su istu sudbinu. Lavanda ne uspijeva na vlažnom tlu.
3. slika: Posljedica stajaće vode
Lako je, stoga bilo zaključiti da joj najbolje odgovaraju siromašna, propusna tla (pH 6-7 i 0,5% humusa). To su aluvijalna tla naslonjena na Bilogoru na kojima dobro uspijevaju vinova loza, duhan i kamilica. Većina tih poljoprivrednih površina zasijana je kukuruzom koji se u kolovozu tako naglo osuši da se ne stigne spremiti kao silažna hrana za stoku. Ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja vidljive su i na ostalim biljnim kulturama. Stariji agronomi vrlo dobro to uočavaju.
Stoga preporučamo poljoprivrednicima koji razmišljaju o novim proizvodnjama, a imaju takve sušne terene siromašne humusom, proizvodnju lavande koja će u tim uvjetima dati puno veću ekonomsku dobit po jedinici površine.
Anđela Hodalić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik