Unatoč određenim tehničkim nedostacima pri organizaciji kongresa (gužva pri registraciji sudionika i nerijetko kakofonija u prostorijama za oralne prezentacije) moramo biti zadovoljni s viđenim u Kijevu.
Foto: Z.Tomljanović: Svečano otvaranje kongresa
Foto: Z.Tomljanović: Odlično organiziran pčelarski sajam „API EXPO“
U svom govoru predsjednik Apimondije Gilles Ratie je odlično naglasio probleme s kojima se susreće svjetsko pčelarstvo. Uginuća pčelinjih zajednica na globalnom nivou, nejasne i sasvim različite kliničke slike pojedinih bolesti od onih kakve smo poznavali, uginuća pčela zbog pesticida, sve veća nazočnost GMO u poljoprivredi, uništavanje pčelinjih prirodnih staništa, klimatske promjene te patvorenja meda i ostalih pčelinjih proizvoda nesporno predstavljaju izazov za suvremeno pčelarstvo. Međutim, raduje spoznaja da se u Europi povećava broj pčelara. Primjerice, u Hrvatskoj i zemljama regije broj pčelara se unatrag dvije godine povećao za 30 %. Slične podatke dobili smo i od njemačkih i švedskih kolega. No, zanimljivo je da, sociološki gledano, postoji određena razlika u uzroku porasta broja novopečenih pčelara između zemalja u regiji te zapadne i sjeverne Europe. Naime, kod nas i u susjednim zemljama pčelari pretežno ulaze u pčelarsku avanturu vođeni željom o dopunskoj zaradi, dok u Švedskoj ili Njemačkoj razloge povećanja broja novih pčelara nalazimo poglavito u visokom stupnju društvene svijesti o brizi za okoliš. To je i razlog zašto u zemljama regije početnici kreću s 5-10 košnica, ponekad maštajući o magičnih 100 pčelinjih zajednica kroz godinu dana, a u zapadnoj i sjevernoj Europi s jednom ili dvije košnice i taj broj zadržavaju.
U znanstveno stručnom dijelu bilo je mnogo kvalitetnih prezentacija. Treba izdvojiti rad grupe europskih znanstvenika, predvođeni dr. Büchlerom o vitalnosti pčelinjih zajednica. Oni su istraživali vitalnost različitih genotipa pčela u određenim okolišnim uvjetima na nekoliko pčelinjaka u Europi. Utvrdili su da lokalni eko tipovi matica imaju veću vitalnost u domaćem staništu od uvezenih genotipova (matica) iz različitih staništa diljem Europe. Na tragu toga održao se i okrugli stol o očuvanju tamne europske pčele (Apis mellifera mellifera) u srednjoj Europi. Posebice su zanimljiva njemačka iskustva koja govore da je tamna pčela iznimno ugrožena te da su je gotovo potpuno potisnule buckfast i kranjska pasmina pčela. Štoviše, njemački izvori navode suprotna stajališta svojih pčelara o vrijednosti tamne pčele. Neki je hvale i mijenjaju „krvnu sliku“ u pčelinjaku u korist tamne pčele, a drugi pak naglašavaju njihovu agresivnost i slabu produktivnost te čak prijete pčelarima koji drže tamnu pčelu, bojeći se da ne dođe do genetske kontaminacije na njihovim pčelinjacima u kojima drže kranjsku ili buckfast pasminu.
Zanimljivu prezentaciju je izložio dr. Pettis koji je s američkim kolegama pokušao ustanovit razloge povećane pojavnosti matica trutovnjača i/ili njihovog uginuća u američkim pčelinjacima. Slične probleme spominju i hrvatski pčelari. Kao moguće uzroke naveli su loše vrijeme pri sparivanju, zdravstveno stanje trutova, nedostatna ishrana tijekom uzgoja matica kao i problemi u uzgojnim linijama. Uzroke pronalaze i u različitim bolestima pčelinje zajednice i matica, problemima oko transporta matica, nedostatnom tihom izmjenom matica te sve većoj nazočnosti pesticida unutar košnice. Tako su u zaključku utvrdili moguću povezanost smanjene pokretljivosti spermija u matica te smrt oko 50 % spermija ako su matice bile izložene djelovanju različitih koncentracija amitraza. Slična istraživanja će raditi i s utjecajem ostalih neonikotinoida na produktivni vijek matice. Također, naglasili da uzroke veće prisutnosti matica trutovnjača ne treba tražiti samo u nedovoljnoj količini spermija ili njihovoj slaboj vitalnosti u spermoteci već i u problemima sa začepom vagine ili jajovoda matice. U slijedećim istraživanjima će obratiti pozornost da li je veća pojavnost matica trutovnjača posljedica samo djelovanja pesticida unutar košnice, određenih parametara unutar košnice ili nepravilnog uzgoja matica odnosno trutova.
Kanadsko – švicarsko – njemački tim predvođen dr. Williamsom je u svom radu o utjecaju mikroorganizama i agrokemikalija na životni vijek pčela i njihovo ponašanje utvrdio da pesticidi ne utječu toliko na ponašanje pčela već isključivo na povećani mortalitet. Naprotiv, neki patogeni poput Nosema ceranae uzrokuju promjene u ponašanju ( pčele postanu neaktivne), ali ne uzrokuju znatniji mortalitet u odnosu na kontrolnu skupinu. Također, ustanovili su da ne postoji sinergijski učinak između Noseme ceranae i akaricida tau-fluvalinata i thiacloprida na pčelinju zajednicu.
Prezentaciju „Dobra veterinarska praksa i epidemiologija pčelinjih gubitaka“, nastao u suradnji bosansko-hercegovačkog i hrvatskog znanstveno-stručnog tima predstavila je dr. Santrač. Naglasila je značaj veterinarske službe u pčelarstvu, ulozi veterinara u javnom zdravstvu te u dobrobiti životinja. Osvrnula se na potrebu valjane kliničke i standardizirane laboratorijske dijagnostike kod sumnje na bolesti pčela. Naime, svjedoci smo da se kliničke slike pojedinih pčelinjih bolesti mijenjaju unatrag nekoliko godina te je nužno o tome obrazovati veterinare i pčelare. Posebice se to odnosi na nozemozu te američku gnjiloću i europsku gnjiloću medonosne pčele, obrazložila je dr. Santrač.
Foto: Z.Tomljanović: dr. Santrač na prezentaciji
Veoma dobar rad prezentirala je i dr. Rangel sa Zavoda za entomologiju Sveučilišta uTexasu, SAD. Uspoređivala je učinak akaricida, korištenih u borbi protiv varooze, i posljedičnih rezidua u vosku, na zdravlje matica, zatim na stupanj tihe izmjene te razvoj pčelinje zajednice. Dokazala je štetan učinak kontaminiranog voska s raznim akaricidima na životnu aktivnost i reproduktivno zdravlje matica (smanjen ukupni broj spermija, smanjena pokretljivost spermija te smanjen prosječni broj živih spermija), ali je ustanovila razlike u količini proizvedenog saća, legla i hrane između zajednica u kojima su korišteni akaricidi i kontrolne skupine. Zajednice tretirane s akaricidima su pokazale jači razvoj od netretiranih zajednica, vjerojatno kao posljedica djelovanja akaricida na varou. Za hrvatske prilike je to zanimljiv rad u svezi veće pojavnosti vapnenastog legla u pčelinjim zajednicama u Republici Hrvatskoj. Mogućnost rezidua u vosku kao i stresogeni čimbenici mogli bi biti okidač ne samo veće pojavnosti vapnenastog legla već i matica trutovnjača u našim pčelinjacima. Stoga se čini razboritim ideja o uvođenju kontrole i analize voska na reziude akaricida. Stariji pčelari će se sjetiti da smo slične probleme u Hrvatskoj imali početkom 90-tih godina 20.stoljeća.
O kvaliteti meda i ostalih pčelinjih proizvoda, načinima krivotvorenja istih, antibioticima u medu, najvećim izvoznicima i uvoznicima pčelinjih proizvoda, cijenama na svjetskom tržištu kao i izazovima koji utječu na kvalitetu meda na svjetskom nivou govorio je dr. Elflein iz Interteka (najveći laboratorij za kvalitetu meda i pčelinjih proizvoda u Europi). Kao čimbenike o kojima ovisi kvaliteta meda dr. Elfein je naveo nisku maloprodajnu cijenu za komercijalne mješavine med; sve veći zahtjevi za točno određenu vrstu meda; teškoće u dobivanju meda po povoljnim cijenama; sveopći porast zahtjeva za medom u smislu dodatka ishrani ili kao zamjena za šećer; loše proizvodne godine zbog klimatskih promjena i pčelinjih gubitaka zbog bolesti ili pesticida; globalne promjene na svjetskom tržištu; slaba dugotrajna povezanost između pčelara i otkupljivača; sve zahtjevnije analitičke procedure u smislu povećanja troškova proizvodnje; različiti standardi proizvodnje ali i očekivanja potrošača u različitim zemljama kao i činjenica da postoji uvoz iz trećih zemalja na prostor EU.
U dijelu kongresa posvećenog Apiterapiji zapaženo predavanje je imao i dr. Lušić iz Hrvatske. Dr. Lušić je u suradnji sa kolegama predstavio Hrvatsko apiterapijsko društvo kao važnu kariku u promociji pčelinjih proizvoda ali i kao mogućeg partnera mnogim znanstveno-stručnim i političkim institucijama u Hrvatskoj. Raduje spoznaja da je Hrvatska dobila domaćinstvo organiziranja 3.međunarodnog simpozija o pčelinjim proizvodima koja će se održati koncem rujna 2014.g. u Opatiji. Također će se istovremeno u Opatiji održati i sastanak Međunarodne komisije za med (IHC).
Foto: B. Noć: Hrvatski predstavnici na Apimondiji (s lijeva: Petrić,Tomljanović, Buratović, Lušić i Lesjak)
Na marginama znanstveno-stručnog dijela i pčelarskog sajma API EXPO održane su i dvije Generalne Skupštine Apimondije. Na dnevnom redu su osim uobičajenih točaka bila glasovanja za kontinentalne povjerenike unutar Apimondije te zamjenika predsjednika Apimondije, usvajanja dvogodišnjeg proračuna i biranje grada domaćina Apimondije 2017. godine. Premoćno, već u prvom krugu pobijedio je Istanbul kao organizator Apimondije 2017. godine u konkurenciji Stockholma, Verone i Sofije. Treba podsjetiti da će se slijedeća Apimondija (2015.) održati u u Daejonu, Južna Koreja čiji su predstavnici imali zanimljivo predstavljanje na zatvaranju kongresa u Kijevu.
Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.
viši stručni savjetnika za pčelarstvo