Značajna je kao postrni usjev ali se može sijati i kao naknadni usjev poslije ozimih smjesa. Nakon inkarnatke tlo ostaje čisto od korova, bogatije dušikom i organskom tvari. Kada se inkarnatka zaorava kao siderat značajno se popravlja struktura tla i tlo postaje rastresitije. Pogodna je i za uzgoj u sistemu jednogodišnjih krmnih smjesa za korištenje u svibnju i lipnju kao zelena stočna hrana. Cvjetovi dobro mede pa je inkarnatka interesantna i za pčelare.
Korijen inkarnatke je vretenast, srednje dubok, slabije razgranat, a glavni korijen je jače izražen. Kvržične bakterije (Rhizobium) su sitne i vrlo guste na žilicama korijena. Stabljika je uspravna, prožeta dlačicama, naraste do visine 60-70 cm. Stabljika razvija četiri do pet bočnih grana. U presjeku je okrugla, polu ispunjena do faze cvatnje, nakon čega postaje više šuplja. U početku cvatnje stabljika je sočna i ukusna, nakon čega u punoj cvatnji naglo ogrubi. Listovi su troperasti, dlakavi, sivo-zelene boje na srednje dugim drškama.
Cvjetovi su intenzivno crvene (bordo) boje združeni u poluduge cvjetne glavice dužine 4-5 cm, promjera oko 1-1,5 cm. Cvatnja se odvija postupno od osnove prema vrhu. Cvjetovi mede pa ih pčele i drugi kukci rado posjećuju.
Plod je jedno-sjemena čahurasta mahuna u kojoj se nalazi sjemenka. Sjeme je bubrežasto, glatko, sjajno, svijetlocrvene boje i najkrupnije je od svih djetelina. U jednom gramu ima 280-350 sjemenki.
Inkarnatka prema tlu nema velikih zahtjeva. Najbolje prinose daje na srednje teškim tlima uz ph tla od 5,5-7,5, dok jako kisela i jako alkalna tla ne podnosi. Inkarnatka je biljka umjereno toplog i vlažnog klimata, dosta dobro podnosi mrazeve i do -10˚ C, dok sušu teže podnosi. U plodoredu dolazi nakon četvrte godine. Pred sjetvena pripremu tla za postrne usjeve obavlja se odmah nakon skidanja usjeva, kada još ima dovoljno vlage u tlu. Tlo za sjetvu mora biti dobro usitnjeno, ravno i slegnuto.
Sjetva osim specijalnim sijačicama se može obaviti i žitnim sijačicama ili rasipačem mineralnog gnojiva. Kada se uzgaja kao među usjev, može se sijati u proljeće krajem ožujka i početkom travnja ili kao postrni usjev krajem kolovoza. Sije se u redove na razmak od 15 cm i dubinu od 2 cm. Potrebno je 25 do 30 kg sjemena po hektaru uz obavezno valjanje nakon sjetve. Inkarnatki je za rast potrebno oko 60- 80 kg fosfora, oko 80 – 100 kg kalija i 80 – 120 kg dušika po hektaru.
Zaštita od jednogodišnjih širokolisnih korova se može izvršiti herbicidom Basagran 480 (između 1. i 3. troliske) uz obavezno pridržavanje uputa na deklaraciji.
Inkarnatka se najviše koristi kao zelena stočna hrana ili za sijeno, a rijetko za siliranje. Često se uzgaja u smjesi s talijanskim ljuljem radi boljeg sušenja. U proizvodnji je zastupljen uzgoj u smjesi sa talijanskim ljuljem i ozimom grahoricom pod nazivom „Landsberška smjesa“ kao odlična zelena stočna hrana za krave muzare. Kosi se početkom cvatnje jer poslije djetelina gubi na kvaliteti i postaje gruba, a može izazvati i zdravstvene probleme kod životinja.
Prinosi zelene mase čiste inkarnatke iznose 40-45 t/ha, a sijena 8-8,5 t/ha. Hranidbena vrijednost zelene mase je manja od lucerne i iznosi približno 2,3 %, a u sijenu 8,4 % probavljivih bjelančevina. Prinos sjemena može biti i do 500 kg po hektaru.
Zita Ciler, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica