Uobičajeni naziv za ovaj zahvat je ljetno prašenje strništa. Veći dio poljoprivrednika – ratara, već je usvojio praksu plitke obrade tla tzv. „gruberima“ kojima se zbog širine zahvata i načina djelovanja na tlo, u kratkom vremenu može plitko obraditi i prorahliti velike površine, čime se postiže nekoliko pozitivnih utjecaja na tlo. Ipak, dio poljoprivrednika još nije usvojio ovakvu praksu, a ona je poželjna i preporučljiva.
Fotografija 1.: zakorovljeno strnište
Nakon žetve žitarica te nakon što se zbrine slama (baliranjem i odvoženjem za stelju ili sječkanjem), treba čim prije pristupiti prašenju strništa. Žetvom poljoprivredne kulture, tlo više nije prekriveno vegetacijom pa dolazi do pojačanog gubitka vlage iz tla evaporacijom. U slučaju dugotrajnijeg sušnog razdoblja, što u ljeti nije rijetkost, isušuje se veći dio oraničnog sloja što kasnije otežava jesensku obradu tla jer se formiraju veliki agregati tla koji se teško usitnjavaju i otežavaju i poskupljuju obradu. Za postrnu obradu prednost treba dati kultivatorima većeg zahvata koji plitki površinski sloj usitnjavaju i time se sprečava daljnje isušivanje tla dok se dijelom unose u tlo žetveni ostaci. Tako usitnjeno tlo, pomiješano sa žetvenim ostacima predstavlja prirodni malč koji sprečava prekomjerni gubitak vlage i isušivanje tla. Ukoliko se ne prakticira sjetva postrnih usjeva za zelenu gnojidbu, svakako treba voditi računa o korovima koji naknadno niču, pogotovo u slučaju značajnijih oborina koje osiguravaju dovoljnu količinu vlage za njihovo nicanje i rast. Ukoliko na parceli postoji problem zakorovljenosti višegodišnjim korovima koje je teško mehanički uništiti, tada se može pristupiti kemijskom suzbijanju korova nekim od totalnih herbicida na bazi glifosata. Kada se radi o jednogodišnjim korovima, tada se korovi mogu uspješno suzbijati mehaničkim putem što je za okoliš, vodotoke i podzemne vode ekološki prihvatljivije.
Fotografija 2.: provedena plitka obrada – prašenje strništa
U periodu nakon žetve može se izvoditi i operacija dubinskog rahljenja tla – podrivanje. Ova operacija ima za cilj produbljivanje oraničnog sloja tla čime se omogućuje dublje zakorjenjivanje biljaka, razbijanje „tabana pluga“ koji može nastati pri obradi tla na istu dubinu i u uvjetima kada je tlo vlažnije od optimalne vlažnosti. Ako se radi o tlima na kojima povremeno stagnira oborinska voda, koja imaju lošu propusnost, ova operacija će osigurati povoljnije vodno zračne odnose u tlu što će svakako imati pozitivan učinak na kultivirano bilje. Provođenje podrivanja se preporuča izvoditi na suhom tlu jer je učinak podrivanja veći i dugotrajniji.
Pored podrivanja, ukoliko se radi o kiselim tlima, poželjno je provesti kalcifikaciju. Treba svakako voditi računa da se prethodno napravi analiza tla. Temeljem rezultata analize tla može se dati egzaktna preporuka koja ovisi o tipu tla, utvrđenoj pH vrijednosti i vrsti materijala za kalcifikaciju kojeg treba primijeniti.
Zaključno, ljetne mjesece treba iskoristiti kako bi tlo održali u dobrom stanju, odnosno za njegovo popravljanje kroz zahvate podrivanja i kalcifikacije ukoliko postoji potreba.
Slavko Kopilović, dipl.ing. agr.