Prognoza vremena za narednih desetak dana „ide na ruku“ ratarima. Treba obaviti prvu prihranu. Mogućnost ulaska poljoprivredne mehanizacije u polja ovisi o tipu tla i količini oborina u prethodnom razdoblju. Prvu proljetnu prihranu ozimih strnih žitarica treba obaviti čim to omogući stanje tla. Ne treba je obaviti prerano (ako su ozime žitarice još u mirovanju), ne po smrznutom tlu i za vrijeme hladnog vremena nego u vrijeme proljetnog kretanja vegetacije. Često se postavlja pitanje koje mineralno gnojivo odabrati za prihranu. U prvoj prihrani kad je tlo još uvijek hladno, a mlade biljke su nedovoljno razvijene (nemaju dovoljno razvijenu lisnu masu, tj. asimilacijsku površinu) za prihranu treba izabrati dušična (KAN) ili dušično-sumporna gnojiva (ASN) koja sadrže dušik u lako pristupačnom obliku (amonijski i nitratni). Zato za prvu prihranu treba izabrati KAN koji sadrži 50% dušika u amonijskom, a 50% u nitratnom obliku. Zbog oba oblika dušika, biljkama je dio dušika odmah pristupačan. Na kiselim tlima treba primijeniti KAN zbog neutralizacije kiselosti (jer KAN uz dušik sadrži i kalcij i magnezij). Na alkalnim je tlima za prvu prihranu pogodan ASN (amonijev sulfonitrat).
Količinu i vrijeme primjene dušičnih gnojiva prilikom svake prihrane usjeva nužno je prilagoditi karakteristikama zasijanih sorti, vremenskim prilikama, stanju tla i kondiciji svakog pojedinog usjeva, ali i uskladiti s očekivanim urodom. Pravodobnom prihranom u optimalnoj količini utječe se ne samo na visinu i kvalitetu postignutog uroda, nego i na ukupne troškove proizvodnje, ali i na očuvanje okoliša. Prije prihrane treba uvijek provjeriti meteorološke prognoze i predviđenu količinu oborina jer se dušik u nitratnom obliku lako ispire iz zone korijena biljaka. U slučaju ispiranja, ne samo da biljka neće usvojiti njoj namijenjeno dušično gnojivo, nego će isprano gnojivo nepovoljno utjecati na okoliš. Danas se na tržištu nalaze dušična gnojiva s kontroliranim otpuštanjem dušika tijekom vegetacije. Brzina otpuštanja gnojiva ovisi o temperaturi tla.
Doze dušika treba prilagoditi vrsti ozime žitarice i stanju usjeva
Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica nalaze se u fenofazi busanja s nekoliko razvijenih izboja u busu. Usjevi ozimih strnih žitarica počinju rasti i razvijati se kad temperature zraka počnu rasti iznad 5°C. Vrijeme za prvu prihranu ozimih žitarica je kad se temperature zraka ustale na oko 10°C. Doze dušičnih gnojiva koje će se primijeniti u prvoj prihrani i dinamika prihrane najviše ovise o stanju usjeva. Neki su usjevi iz zimskog razdoblja mirovanja „izašli“ u dobroj kondiciji i sada se nalaze u fazi busanja. Nasuprot tome, neki su usjevi pretrpjeli značajna oštećenja uslijed pojave dugotrajne golomrazice tijekom nicanja i ukorijenjavanja. Posljedica golomrazica je pojava sriježi (trganje korijena i oštećenje čvora busanja). Takve usjeve koji su izvučeni iz tla uslijed temperaturnih kolebanja i pojave golomrazice trebalo je povaljati pri optimalnoj vlazi tla, a prije prve prihrane. Vrijeme sjetve ima veliku ulogu u otpornosti prema niskim temperaturama tijekom zime, a naročito kod pojave golomrazica. Golomrazice i temperaturna kolebanja bolje podnose usjevi dobre kondicije, posijani kvalitetno, na preporučenu dubinu sjetve i preporučeni sklop u dobro pripremljeno tlo za sjetvu. No, dio je usjeva prošle jeseni posijano u zakašnjelom roku sjetve, u loše pripremljeno tlo ili suviše plitko. Takvi su usjevi iz zimskog razdoblja „izašli“ slabo razvijeni i loše ukorijenjeni. Temperaturna kolebanja ostavila su traga i na mladim biljkama. Slabo razvijene biljčice koje su bile izložene stresnim okolišnim uvjetima jače su stradale u odnosu na biljke koje su dobro razvijene. Na većini ozimih usjeva izostao je pozitivan učinak „snježnog pokrivača“. Snijega je tijekom ove zime bilo relativno malo i uglavnom se kratko zadržavao na usjevima.
Ozima pšenica
Prva prihrana ozime pšenice trebala bi se obaviti u fazi razvijena tri do četiri lista jer je pojavom četvrtog lista već zametnut klas i određen konačan broj klasića. Količina čistog dušika u prvoj prihrani ne smije prelaziti 55 kg/ha radi opasnosti od polijeganja. Potrebno je uzeti u obzir potrebe različitih sorata, jer razlikujemo tzv. „ekonomične sorte“ i sorte koje imaju sposobnost jakog busanja i trebaju punu dozu dušika u prvoj prihrani. Prva prihrana utječe na boju usjeva i intenzivniju fotosintezu, na formiranje vlati, odnosno broj vlati/m² i brži rast biljaka u vlatanju. Provodi se na samom početku kretanja proljetne vegetacije u količini 40 – 55 kg N/ha, ovisno o kondiciji usjeva, roku sjetve, odabranoj sorti i agrookolišnim uvjetima. Dakle, količina KAN-a za prvu prihranu kreće se u rasponu od 150 pa do 200 kg/ha. Treba voditi računa o tome da slabo razvijene biljčice imaju i slabo razvijen korijenov sustav koji nije u mogućnosti usvojiti punu dozu dušika. Zato je racionalnije planiranu količinu dušičnog gnojiva primijeniti višekratno, u podijeljenim količinama. Takva će prihrana biti ekonomičnija (biljka će iskoristiti primijenjeni dušik) i ekološki prihvatljivija (manje će dušika biti isprano u okoliš).
Ozimi ječam
Usjevi ječma sijani u ranim rokovima prošle jeseni iz zime su izašli u fazi punog busanja. Pojedini usjevi ječma već sada imaju izgled „gladnog usjeva“ i lako se mogu uočiti među zelenim usjevima pšenice. Žućenje ozimog ječma uglavnom je posljedica djelovanja nekoliko čimbenika:
- veća količina oborina tijekom jesenskog i zimskog razdoblja (ispiranje hraniva iz zone korijena i previše vlage u tlu)
- nedostatak dušika
- kiselo tlo
Nakon prve prihrane, takvi usjevi će se oporaviti u kratkom razdoblju. Kod prihrane ozimog ječma treba voditi računa o tome da je ječam daleko osjetljiviji na polijeganje u odnosu na pšenicu. Stoga se ječam u prvoj prihrani ne preporuča prihraniti s više od 40-50 kg/ha čistog dušika (npr. 150-180 kg/ha KAN-a). Postoje značajne razlike među sortama ječma u odnosu prema potrebama za dušikom, a to ovisi o namjeni proizvodnje (pivarski ili stočni). Kod ječma je važno ne zakasniti s prvom prihranom jer ječam ima kratak period proljetnog nabusavanja (povećanje broja vlati). Pravodobna prihrana posebice je važna kod pivarskog i kod hibridnog ječma.
Ozima pšenoraž (tritikale)
Od ukupno potrebne količine dušičnog gnojiva, 1/3 količine trebalo je primijeniti u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Preostalu količinu, 2/3 dušika treba primijeniti kroz prihranu. Količina i raspored potrebnog dušika u prihrani ovisi o plodnosti tla, očekivanom prinosu, izabranoj sorti i namjeni proizvodnje (za zrno ili za biomasu). Moderne sorte visokog potencijala rodnosti i čvrste stabljike, preporuča se prihraniti odmah na početku „kretanja vegetacije“ sa 150 kg/ha KAN-a.
Ozima zob
U odnosu na ostale strne žitarice, zob ima bolju sposobnost usvajanja hraniva. Zato se može uzgajati i na siromašnim i kiselim tlima. Zob dobro koristi teže topiva hraniva iz tla. Istovremeno, na optimalnu gnojidbu reagira povećanjem prinosa. Za ozimu zob ukupnu količinu potrebnog fosfora (P2O5) i kalija (K2O) te 1/3 dušika (N) treba primijeniti u vrijeme osnovne i predsjetvene obrade tla, a ostatak dušika u proljeće. Dušik dodan prije sjetve povoljno djeluje na početni rast i busanje zobi. Na prosječno plodnom tlu potrebe ozime zobi na hranivima su: 80-100 kg N/ha, 60-80 kg P2O5/ha i 70-110 kg K2O/ha. Ozima zob se većinom prihranjuje samo jednom, u vrijeme busanja, ovisno o plodnosti tla i stanju usjeva s oko 150 kg/ha KAN-a.
Praćenje faza rasta i razvoja pomoću sustava eMotrenje
Fotografija 6 prikazuje prihranjen usjev pšenice, a preuzeta je iz sustava eMotrenje. EMotrenje je jedna od digitalnih usluga namijenjenih poljoprivrednicima, savjetnicima i ostalim dionicima AKIS sustava. U ratarskoj se proizvodnji putem sustava eMotrenje prati šest ratarskih kultura: kukuruz, pšenica, ječam, soja, uljana repica i suncokret. Više o tome može se pročitati u tekstu na poveznici: https://savjetodavna.mps.hr/2024/07/08/kamere-za-pracenje-fenofaza-u-biljnoj-proizvodnji/
mr. sc. Tatjana Martinović
