Prethodna preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dva tjedna (26.5. 2025.)! Nakon manje kišovitog i nešto “svježijeg” mjeseca svibnja od očekivanja, iznadprosječno vruće, sunčano i sparno razdoblje bilježimo tijekom prve dekade mjeseca lipnja: najviše dnevne temperature zraka od početka ovog mjeseca do jučerašnjeg dana u hladovini iznose 30,4°-31,7°C. Proteklog je tjedna dominirao južni vjetar pa zadržavanje vlage zbog rose na većini mjernih mjesta nije bilo izraženo. Prema najavama tijekom jučerašnjeg dana (08.6.), nakon jačih udara sjevernog vjetra, zabilježena je manja količina oborina: samo na nekim mjestima u rasponu od 4,5 do 4,9 mm (npr. Vučetinec, Nedelišće, Orehovica), ali na većini mjernih lokaliteta tek od 0,4 do 2,5 mm (npr. (Železna Gora, Mursko Središće, Donja Dubrava, Kotoriba) (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u prvoj dekadi mjeseca lipnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 09.6. 2025. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 1,2 mm | 275 minuta | 56,00 % | 23,03°C |
| Mursko Središće | 2,8 mm | 575 minuta | 63,63 % | 22,04°C |
| Donja Dubrava | 2,4 mm | 1.860 minuta | 53,04 % | 22,48°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
U narednom razdoblju očekujemo vrlo toplo, sunčano i sparno razdoblje: umjerene temperature još tijekom naredna dva dana (19-28°C), a od sredine ovog tjedna rastu na ljetne vrijednosti 31-33°C! Padaline u dolazećem tjednu ne očekujemo!
Veći broj dana s manjim količinama oborina u zadnjoj dekadi mjeseca svibnja o.g. omogućio je jače naknadne (sekundarne) zaraze većine dominantnih uzročnika bolesti koštičavog voća, pa je početkom lipnja vidljiv njihov epidemijski razvoj u slabije zaštićenim nasadima ili na netretiranim stablima – npr. krastavosti (Venturia), šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma). Na slabije zaštićenim i netretiranim stablima trešnje, višnje, breskve i šljive od sredine mjeseca svibnja i tijekom prve polovice mjeseca lipnja o.g. jače se razvija šupljikavost lišća (Stigmina) (zaraza je proteklih dana na netretiranim stablima i osjetljivim sortama >65 %). Oborine na nekim mjernim mjestima krajem svibnja o.g. uzrokovala je pucanje plodova trešnje u dozrijevanju i razvoj smeđe truleži (Monilinia)!
VAŽNO: Lipanjske mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i traje berba više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja! Započet će ili traje berba plodova ranijih i srednje kasnih sorti trešnje. U prvom tjednu mjeseca lipnja (01.6.-05.6.) zabilježen je nastavak leta trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi) (počev još od druge polovice mjeseca svibnja o.g.)(18.5.)!
VAŽNO: Za moguće suzbijanje različitih uzročnika bolesti prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika truleži (npr. Bacillus subtilis, Bacillus amyloliquefaciens, Pythium oligandrum).
U prethodnoj smo uputi vlasnike nasada bresaka, nektarina i šljiva obavještavali o populaciji leptira breskvina savijača (Cydia molesta), breskvina moljca (Anarsia lineatella) i šljivina savijača (Cydia funebrana)! Krajem proteklog mjeseca (31.5.) na netretiranim mladim stablima u središnjem dijelu Međimurja zabilježili smo pojavu ličinki uzročnika “crvljivosti” (Cydia, Anarsia) u vršnim mladicama, a u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih “crvljivih” i otpalih plodovi na nezaštićenim rodnim stablima breskve i nektarine!
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja od kraja svibnja i tijekom prve dekade mjeseca lipnja 2025. (od 25.5. do 07.6. 2025.)!:
| Štetni organizam | Cydia molesta | Cydia funebrana | Anarsia lineatella |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 5,6 | 6,8 | 2,5 |
Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!
Još početkom proteklog mjeseca travnja (03.4.) bilježimo početni let breskvina savijača (Cydia molesta), a let prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia lineatella) započeo je početkom druge dekade mjeseca svibnja (11.5. 2025.)! Porast temperatura zraka na ljetne vrijednosti u proteklih je tjedan dana bio optimalan za njihov razvoj, jedino je jači južni vjetar djelomično ometao aktivnost! Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je u središnjem dijelu Međimurja započeo je također početkom proteklog mjeseca travnja (02.4.), te u značajnijoj brojnosti traje proteklih mjesec dana. Na netretiranim stablima šljive u središnjem, zapadnom i istočnom dijelu Međimurja prve oštećene plodove na netretiranim stablima još nismo pronalazili! Sredinom i tijekom druge polovice lipnja o.g. očekujemo brojniju pojavu druge generacije ovog štetnika. Upravo je druga generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi “crvljivosti” i naknadnog razvoja truleži (Monilinia), pa njegovo usmjereno suzbijanje preporučujemo u narednim danima, te naknadno na sortama kasnijeg dozrijevanja plodova krajem lipnja i tijekom mjeseca srpnja o.g.! Također voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika “crvljivosti” (npr. Bacillus thuringiensis kurstaki) (K=nije primjenljivo)!
Voćare već nekoliko zadnjih sezona upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica! Prema stranim podatcima (Linder i sur., 2015) od insekticida dopuštenih za primjenu u pojedinim koštičavim voćnim vrstama jedino acetamiprid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) umanjuje štetnost octene mušice ploda (Drosophila suzukii)! Sličan posredni učinak očekujemo od novije djelatne spinetoram (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (u 2025. primjena zaliha nakon povlačenja s tržišta)!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku. Flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr