Početkom ovog mjeseca (01.7. 2025.) upućena je preporuka proizvođačima povrća u plastenicima i otvorenim poljima (gredicama) o usmjerenim mjerama zaštite protiv najvažnijih kategorija štetnih organizama koje se javljaju na području Županije!
Protekli je srpanjski period obilježilo pravo ljetno vrijeme, s povremenim i obilnim ljetnim pljuskovima (uz lokalnu tuču i olujni vjetar), te vruće i sparno meteorološko razdoblje. Oborine su bilježene gotovo svakodnevno u danima 07.7.-11.7. 2025., ali u različitim količinama: najviše je oborina tada padalo u zapadnim i nekim dijelovima središnjeg Međimurja (uz rijeku Muru) (od 64,4 mm Mursko Središće do 68,6 mm u Železnoj Gori), a puno manje u istočnim dijelovima Županije (npr. 25,6 mm u Donjoj Dubravi)! Naknadno su najviše temperature zraka od 12.7.-24.7. 2025. najčešće bile u rasponu 27,6-36,3°C! Zadnjih šest dana dnevne su temperature svakodnevno u rasponu 30,7°-34,8°C! Malo je lokalnih oborina ponovno zabilježeno u danima 17.7., 20.7. i 21.7. (uglavnom ukupno <10 mm, ali ne na svim mjernim mjestima)! Sparno je, pa dnevne vrijednosti relativne vlage u zraku na lokalitetima uz riječne doline posljednjih deset dana imaju raspon vrijednosti 62,6-78,1 %! Jutra su u istom razdoblju nešto svježija (10,7-18,8°C), pa je u noćima bez vjetra moguća pojava dugotrajnije rose!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za naknadni razvoj bolesti i štetnika plodovitog povrća u prve dvije i pol dekade srpnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 25.7. 2025. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 77,0 mm | 3.340 minuta | 61,00 % | 22,22°C |
| M. Središće | 74,8 mm | 3.005 minuta | 68,81 % | 21,88°C |
| Donja Dubrava | 30,8 mm | 4.365 minuta | 58,75 % | 22,17°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
U narednih će tri dana nadalje će biti vrlo vruće (uz najviše temperature zraka 28-35°C) i sparno, a nešto svježije početkom narednog tjedna (u danima 27.7-29.7., uz moguće oborine, a najviše temperature tada ne bi trebale biti veće od 28°C)!
U takvim uvjetima bilježimo jaču pojavu različitih uzročnika bolesti i nekih štetnika u biljnim usjevima i nasadima. Stoga smo posebne preporuke posljednja dva mjeseca upućivali tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (21.7., 04.7., 11.6. 2025.), krumpira (15.7., 03.7., 23.6., 10.6. 2025.), te lukovičastog (17.6., 05.6. 2025.), korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (22.7., 07.7., 06.6. 2025.) i cikle (09.7., 25.6. 2025.)!
Sparina otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). VAŽNO: Još u zadnjem tjednu mjeseca svibnja o.g. primijećeni su u Međimurju prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria) i plamenjače (Phytophthora), ali meteorološki uvjeti zabilježeni u mjesecu lipnju uglavnom su pogodovali gljivičnim uzročnicima bolesti povrća prilagođenim povišenim temperaturama zraka i manjim količinama oborina (npr. Alternaria, Septoria, Fulvia, Cercospora, Colletotrichum, Stemphyllium, Pseudoperonospora), te virusnim i nekim bakterijskim bolestima. Osjetljivost hibrida značajno utječe na pojavu i razvoj navedenih gljivičnih bolesti rajčice! Tijekom dozrijevanja i berbe plodova rajčice preporučujemo provoditi mjere zaštite protiv navedenih uzročnika primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili korištenjem mikrobioloških pripravaka (Bacillus subtilis, Pythium oligandrum)!
VAŽNO: Budući je siva plijesan jedna od najčešćih uzročnika bolesti pri uzgoju povrća u plastenicima i otvorenim gredicama, projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide (fenheksamid, boskalid) tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj potvrđen je razvoj sedam rezistentnih (otpornih) izolata na jagodi (Vrgorac), tikvicama (Opuzen), salati i rajčici (Rovišću) (https://rezistentnost-szb-hr) (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Centar za zaštitu bilja pri HAPIH-u i Institut za jadranske kulture)! U godišnjem planu suzbijanja ove bolesti voditi računa o navedenim novijim spoznajama.
Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već više od mjesec dana traje dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prema višegodišnjim iskustvima na netretiranim biljkama krastavca kornišona uzgajanim na otvorenim gredicama uz riječne doline plamenjača (Pseudoperonospora) se snažnije razvija krajem mjeseca srpnja!
U usjevima paprike moguće je u drugom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje antraknoze, pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži (npr. Colletotrichum, Leveillula, Botrytis i dr.), uz primjenu dopuštenih pripravaka s karencom 3-7 dana ili mikrobiološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Iznadprosječno toplo i sparno meteorološko razdoblje zabilježeno od početka lipnja o.g. pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, fitofagne stjenice, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Prema potrebi obaviti mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih insekticida (akaricida)(http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na biljkama rajčice u negrijanim plastenicima proteklih je sezona dominantna bila pojava cvjetnog štitastog moljca ili “bijele mušice” (Trialeurodes) i stakleničke grinje (Tetranychus urticae)! Ove 2025. godine lokalno se pojavljuje invazivna vrsta južno-američki moljac rajčice (Tuta absoluta)!
Staklenička grinja (Tetranychus) se pojavljuje i na otvorenim gredicama krastavca kornišona od sredine ovog mjeseca!
Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike i rajčice proizvođači dojavljuju od kraja prvog tjedna mjeseca svibnja o.g. (07.5.)!
VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom 2018. i 2019. godine u jadranskom su dijelu Hrvatske (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija) sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin, alfacipermetrin, lambda-cihalotrin), te piriproksifen i spiroteramat! U 2019. su sve testirane populacije stakleničkog štitastog moljca bile rezistentne na spirotetramat (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!
Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska županija) i jadranskog dijela Hrvatske (Dubrovačko-netervanska županija), te bile rezistentne na primjenu piretroida (lambda-cihalotrina) (90 %), spinosina (spinosad) (90 %) i avermektina (abamektin) (100 %)! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!
VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!
Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.
Zadnjih godina u okruženju se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla.
Osim korjenasto-gomoljastog povrća (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir), uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), zadnjih godina i fitofagne stjenice (Nezara viridula) (grah, rajčica, paprika, krumpir), te uzročnici bolesti, od kojih ističemo gangrenu korjenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.
Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.
Od štetnih smo organizama u plastenicima od druge polovice mjeseca lipnja o.g. zabilježili početak prekomjernog množenja kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis), stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i cvjetnih štitastih moljaca („bijelih mušica“) (Trialeurodes).
Od početka mjeseca srpnja nadalje u središnjem i zapadnom dijelu Županije bilježimo aktivni let leptira sovica (Noctuidae), a ljetnu (drugu) generaciju kukuruzna moljca (Ostrinia nubilalis) primjećujemo već od početka mjeseca srpnja!! Njihove gusjenice često napadaju plodove paprike u dozrijevanju i berbi tijekom mjeseca kolovoza! Naredne mjere zaštite provoditi isključivo primjenom insekticida djelotvornih na gusjenice kukuruznog moljca i lisnih sovica, a i dopuštenih za primjenu u usjevima paprike sa kraćom karencom (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je koristiti i botaničke (biljne), te neke mikrobiološke insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Sva sredstva za zaštitu bilja primijeniti sukladno uputama na etiketi, pri čemu naročito voditi računa o dopuštenju prema vrstama povrća, najvećem broju dozvoljenih primjena tijekom jedne sezone na istoj površini, količini ili koncentraciji primjene, te propisanoj karenci!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama!
VAŽNO: TIJEKOM VISOKIH DNEVNIH TEMPERATURA ZRAKA APLIKACIJE OBAVLJATI U VEČERNJIM ILI NOĆNIM SATIMA!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.