Vijesti, Voćarstvo

U Đurđevcu održan stručni skup za voćare

dani voća, skup

U sklopu manifestacije 27. Dani voća Koprivničko-križevačke županije održan je stručni skup pod nazivom Izazovi u proizvodnji voća i povrća u uvjetima klimatskih promjena. Organizatori stručnog skupa su Koprivničko-križevačka županija i Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, a temu su zajednički odabrali voćari i njihovi savjetnici. Okupljene voćare u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pozdravila je Tatjana Martinović, voditeljica Područne službe za stručnu podršku Koprivnica, a moderator stručnog skupa bila je viša stručna savjetnica Tanja Lasić Jašarović.

Uvodno predavanje, Primjena sustava eMotrenje u Koprivničko-križevačkoj županiji, za pedesetak okupljenih voćara i savjetnika održala je mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan. Osim što je predstavljena nova pametna usluga eMotrenje, voćarima su prezentirani prikupljeni podaci s agroklimatske stanice u Virju i njihova usporedba s klimatskim podacima sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina. Jasno je vidljiva tendencija rasta temperature, a osobito u segmentu vrućih dana s temperaturom višom od 30˚˚ C i noćima s minimalnom temperaturom iznad 20˚ C.

Na predavanje mr.sc. Željkice Oštrkapa-Međurečan nadovezao se dr. sc. Dario Ivić s temom Bakterijske bolesti voća i povrća u nepredvidivoj klimi konstatirajući da klimatske promjene, ali i promjene u uzgojim praksama voća i povrća, neminovno dovode do promjena i u pojavi uzročnika biljnih bolesti. Posljednjih desetak godina vidljiv je porast pojave i štetnosti biljnih bakterioza, bolesti koje uzrokuju bakterije. Te se bolesti uglavnom vrlo teško suzbijaju, ponajprije zato što većina fungicida na njih ne djeluje ili djeluje vrlo slabo. Dr. sc. Ivić se osvrnuo i na nove izazove u proizvodnji oraha, lijeske, bajama i kestena, kultura koje zauzimaju sve veće površine u domaćem voćarstvu. Ta se skupina voća neopravdano smatrala kulturama koje „ne trebaju zaštitu“ ili je zaštita od bolesti i štetnika manje zahtjevna. Međutim, posljednjih desetak godina sve je više nalaza štetnika i bolesti koje ovu proizvodnju čine vrlo rizičnom.

Posljednje predavanje Biostimulatori – učinkovita rješenja protiv stresnih uvjeta u uzgoju voća i povrća održao je dr. sc. David Gluhić. Zbog značajnih agroklimatskih promjena, poljoprivredne kulture su izložene brojnim stresnim uvjetima poput suše, visokih i niskih temperatura, tuče, bolesti i štetnika. Svi ti nepovoljni uvjeti smanjuju visinu i kvalitetu prinosa. Zbog toga poljoprivredni proizvođači sve više traže nova i učinkovita rješenja i često se odlučuju za primjenu biostimulatora, no dr. sc. Gluhić naglašava da, iako se na prvi pogled čini jednostavnim i logičnim izborom, primjena biostimulatora nije tako jednostavna. Sami biostimulatori predstavljaju široku grupu različitih organskih i anorganskih spojeva koji imaju biostimulativan učinak u borbi protiv stresa, a poljoprivredni proizvođači trebaju voditi računa o tome što kupuju te kada i kako primjenjuju. Tu bi im trebala pomoći i najvažnija novost vezana uz biostimulatore, a to je je obavezno nezavisno testiranje za dokazivanje učinka na pojedine stresne uvjete i poljoprivredne kulture.

Za kraj možemo zaključiti da poljoprivredna proizvodnja postaje sve izazovnija i rizičnija, a edukacija i informiranje poljoprivrednih proizvođača prvi je korak prema stabilnoj i uspješnoj proizvodnji.

 

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan

zeljkica.medurecan@mps.hr