Listopad je mjesec kada je optimalno vrijeme za sjetvu ozimih žitarica. Najviše se siju pšenica, potom ječam i tritikala. Za postizanje visokih prinosa osim poštivanja rokova sjetve treba zadovoljiti i druge faktore kao što su: sjetvena norma, sjetvena dubina, dobra priprema tla, pravilna i pravovremena gnojidba, te zadovoljavajuća pH vrijednost tla. Važni faktori u proizvodnji su i poštivanje plodoreda, te održavanje susjednih parcela i međa. U plodoredu treba izbjegavati žitarice, a kao pretkulturu odabrati okopavinu, mahunarku ili smjesu djetelina i trava. Poštivanje plodoreda je važno zbog sprečavanja prenošenja bolesti na žitaricama.
Bolesti mogu smanjiti urod 10-30 %, a neke mogu dovesti do potpunog gubitka prinosa. Bolesti na žitaricama se mogu javiti odmah nakon sjetve, u fazi razvoja listova i stabljike ili u fazi klasanja. Najčešće bolesti koje se javljaju u fazi nicanja su: palež klijanaca (Fusarium spp.), snježna plijesan (Microdochium nivale) i crna noga (Gaeumannomyces graminis). Simptomi bolesti očituju se u propadanju sjemena, paleži klijanaca ili polijeganju tek izniklih žitarica, pa se na poljoprivrednoj površini mogu javiti plješine. Izvor zaraze za pojavu ovih bolesti je zaraženo sjeme, a propadanju mladih biljčica pogoduju obilna kiša ili snijeg uz zadržavanje vode na poljoprivrednoj površini zbog neravnog terena ili loše provedene pripreme tla.
Najznačajnije bolesti koje se prenose sjemenom, a čiji su simptomi vidljivi tek u klasanju su prašna i smrdljiva snijet. Kod prašne snijet (Ustilago spp.) biljka se sistemično zarazi, a simptomi zaraze očituju se u klasanju. Klas se pretvori u crnu masu hlamidospora. Kiša i vjetar raznose hlamidospore, pa ostaju samo gola vretena klasa.
Kod smrdljive snijeti (Tilettia spp.) simptomi zaraze su vidljivi u fazi klasanja, tada klasovi poprimaju plavo zelenkastu boju. Zrna su okrugla, perikarp na dodir puca, pri čemu se oslobađa crna masa hlamidospora i osjeti se neugodan miris po ribi. Prilikom žetve hlamidospore kontaminiraju tlo ili ostaju na površini sjemena, te ono postaje izvorom zaraze u idućoj vegetacijskoj sezoni. Zrna mogu ostati zaražena i do 15 godina.
Sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023) poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.
Zbog sprečavanja velikih šteta od širenja bolesti koje se prenose sjemenom, jedina uspješna mjera, koje se većina poljoprivrednih proizvođača i pridržava je korištenje certificiranog sjemena. Certificirano sjeme je sjeme koje zadovoljava visoke standarde kvalitete, čime se garantira njegova zdravstvena ispravnost, dobra klijavost i genetska čistoća.
Zbog važnosti korištenja certificiranog sjemena Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva stavilo je u e-savjetovanje Nacrt Prijedloga Programa potpore sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu. Iznos potpore utvrđuje se prema prihvatljivim površinama pod strnim žitaricama zasijanim s certificiranim sjemenom, prijavljenim u podnesenom Jedinstvenom zahtjevu za potporu za 2025. godinu. Minimalna prihvatljiva površina po korisniku je 1 hektar, maksimalno poticana površina je 50 hektara, a jedinični iznos potpore po prihvatljivom hektru iznosi 50,00 eura. Pravo na potporu imaju korisnici upisani u Upisnik poljoprivrednika, koji posjeduju dokaz da su površine zasijane certificiranim sjemenom (preslika računa iz 2025. godine) i podnijeli su Zahtjev za potporu.
dr.sc. Mirna Ceranić