Ratarstvo, Savjeti

Agrotehničke preporuke za ozime ratarske usjeve

Agrotehničke preporuke za ozime ratarske usjeve

Usjevi ozimih ratarskih kultura  dobro su prezimili duži zimski period  te su porastom dnevnih temperatura započele prve agrotehničke mjere prihrane ozimih žitarica i uljane repice. Jedna od važnijih agrotehničkih mjera pri uzgoju ozimih ratarskih usjeva koja se obavlja izlaskom usjeva iz zime i na početku proljetnog dijela vegetacije je prva prihrana usjeva. Prvu prihranu treba provesti kada to omoguće stanje tla i vremenske prilike, kao i stanje usjeva ovisno da li su posijani u optimalnom roku ili je bila kasnija sjetva. Prva prihrana ozimih ratarskih usjeva ne smije se provoditi kada su biljke još u fazi mirovanja, po smrznutom ili previše mokrom tlu, nego na način da bude ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva, kada se dnevne temperature zraka ustale na nekih 10 ˚C, dok je temperatura u zoni korijenovog sustava oko 5˚ C. U tom slučaju neće doći do velikih gubitaka dušika koje biljka neće moći iskoristiti zbog slabo razvijenog korijenovog sustava te neće doći do ispiranja dušika u dublje slojeve i zagađenja tla i podzemnih voda.

Prva prihrana usjeva pšenice koji su posijani u optimalnim rokovima sjetve, provodi se kada usjevi imaju razvijena 3-4 lista, dok se ječam tada nalazi na početku busanja. Prva prihrana uljane repice obavlja se odmah nakon izlaska iz zime, pri kretanju vegetacije da se potakne regeneracija korijena kao i njen rast i razvoj.

Oborine u Varaždinskoj županiji su kroz zimski period  varirale ovisno o lokalitetu ( od listopada do  veljače -od 350 do 370 mm) te se na taj način akumulirala dovoljna količina vode za daljnji rast i razvoj. Na usjevima ječma i uljane repice  je tijekom zime došlo do promjene boje dijela lisne mase te su na nekim usjevima vidljivi i prvi simptomi biljnih bolesti.

Osim prve prihrane u ozimim ratarskim usjevima potrebno je nakon pregleda usjeva obaviti pravodobnu zaštitu usjeva od štetočinja (biljne bolesti, štetnici i korovi). Poljoprivredni proizvođači koji nisu proveli zaštitu usjeva od korova na jesen, ovu agrotehničku mjeru trebaju napraviti u proljeće kada vremenske prilike dopuste, nakon prve prihrane, prema vrsti i zastupljenosti korova na oraničnoj površini, pošto  je rast i razvoj nekih korova u ozimim usjevima započeo već na jesen.

U usjevima uljane repice potrebno je također odmah nakon porasta temperatura pratiti pojavu proljetnih štetnika (velike i male repičine pipe i nešto kasnije repičinog sjajnika).

Sva registrirana sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u fitosanitarnom informacijskom sustavu (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ ). Vođenje Evidencije primjene sredstava za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja od 1. siječnja 2026. godine moraju se obvezno voditi u elektroničkom i strojno čitljivom obliku. Od 01.01.2027. godine evidenciju će biti potrebno popunjavati u FIS bazi u koju se korisnici prijavljuju vjerodajnicom za ulazak u e-građane.

Za jare ratarske kulture prve agrotehničke mjere  su pravodobno zatvaranje zimske brazde u konvencionalnoj obradi tla radi konzervacije oborina, odnosno različiti načini terminacije pokrovnih usjeva u reduciranoj obradi tla ili sjetva izravno u pokrov zajedno sa gnojidbom. Zbog toga proljetna priprema tla za sjetvu jarih ratarskih kultura ovisi o odabranom sustavu proizvodnje, odnosno o odabranom sustavu obrade tla ovisno da li se radi o konvencionalnoj obradi, reduciranoj ili konzervacijskoj obradi tla a samim tim prilagođeno i gnojidbi. U konvencionalnoj obradi tla bitno je čim prije provesti pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde radi konzervacije nakupljene zimske vlage koja je bitna u nadolazećim ljetnim sušnim uvjetima. U održivoj poljoprivrednoj proizvodnji su pokrovni usjevi na oraničnim površinama također važni za poticanje mikrobiološke aktivnosti tla, smanjenje erozije tla, smanjenje uporabe sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, sekvestraciju ugljika i bolje otpornosti usjeva na klimatske promjene kroz cijelu vegetaciju.

 

dr.sc. Mara Bogović, dipl. ing. agr.