Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Đakovo i Brođanci), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH 72-74 tj. zametnuti plodovi su u intenzivnom porastu ali nisu dosegli konačnu veličinu. Ova fenofaza je početak kritičnog razdoblja za zaštitu oraha od gljivičnih oboljenja.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja (CDA), u proteklih 15 dana na području Osječko-baranjske županije zabilježene su veće količine oborina i to: Čeminac-55 mm, Topolje-38 mm, Donji Miholjac-45 mm, Našice-59 mm, Slatinik Drenjski-69, Čepin-37 mm i Mrzović-65 mm, uz veliki raspon oscilacija dnevnih temperatura koji se kretao od 8°C – 29,6°C.
Siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla)
Prethodno navedeni klimatološki uvjeti pogoduju razvoju Sive pjegavosti oraha a prognostički modeli sa CDA postaja na većini lokaliteta pokazuju kako su se uvjeti potrebni za srednje jaku infekciju, ostvarili 05. svibnja a na pojedinim lokalitetima poradi rasporeda oborina traju sve do danas. Navedeno stanje potvrđeno je i preglednom nasada u kojima je utvrđeno kako su se ostvarile primarne infekcije sa vrlo vidljivim simptomima na lišću (Slika 1.). Simptomi ove bolesti vidljivi su na lišću i plodovima u obliku smeđih pjega sa nešto svjetlijim (sivim) središtem. Kod jače zaraze već sredinom ljeta dolazi do prijevremene defolijacije a zaraženi plodovi su slabije naliveni.
Stoga je preporuka voćarima HITNA zaštita nasada oraha kako bi se spriječile sekundarne infekcije i širenje bolesti u nasadu. U nasadima gdje su već vidljivi simptomi primarne zaraze, preporuka je koristiti sistemične fungicide koji imaju osim preventivnog i kurativni učinak. Za ovu namjenu u RH, registriran je samo kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina+boskalida (Signum) u dozi od – 1,0 kg/ha. Preporuka je obaviti dva tretmana ovim pripravkom u razmaku od 20 dana.
Od kontaktnih fungicida u ovoj fenofazi, registrirana su sredstva na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50), bakarnog oksiklorida (Neoram WG) ili kombinacija bakarnog hidroksida i oksiklorida (Airone SC). Negativna strana kontaktnih pripravaka je njihovo lako ispiranje sa lisne površine te je potrebno ponoviti tretmane nakon jačih oborina tj. kada padne više od 20 mm kiše u jednom navratu.
Slika 1. Simptomi primarnih zaraza Sivom pjegavošću (G.leptostyla) na listu oraha, snimljeni 17.05.2025. (snimio T. Validžić)
Slika 2. 80%-tna defolijacija u nasadu oraha početkom mjeseca kolovoza 2024., kao posljedica jake zaraze sa Sivom pjegavosti (snimio T. Validžić)
Jabukov savijač (Cydia pomonella)
Poradi hladnog i kišnog vremena, posljednjih 7 dana ulovi leptira jabukovog savijača (C.pomonella) na feromonskim klopkama u nasadima oraha nisu zabilježeni (kritični prag je 3-5 leptira), te je preporuka voćarima ne vršiti zaštitu do porasta srednjih dnevnih temperatura. Zaštita od ovoga štetnika može se obaviti insekticidima na bazi: deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC), klorantraniliprola (Coragen 20 SC, Voliam i Shenzi 200 SC) ili emamektin benzoata (Affirm opti).
Ekološki proizvođači mogu za suzbijanje jabukovog savijača koristiti pripravke na bazi: spinosada (Laser) ili Cydia pomonella Granulovirusa-CpGV (Carpovirusine Evo 2).
NAPOMENA: Posljednjih godina u nasadima oraha u Osječko-baranjskoj županiji, primijećena pojava da voćari vrše zaštitu nasada oraha u vegetaciji s vrlo malim količinama škorpiva po jedinici površine (300-500 lit/ha), što može voćare vrlo lako dovesti u sumnju o učinkovitosti primijenjenih pripravaka. Vezano za navedenu praksu, treba naglasiti kako su to nedovoljne količine škropiva te kod produktivnih nasada ne dolazi do prekrivanja (zaštite) ni jedne trećine lisne mase. Produktivne nasade (starije od 12 godina), potrebno je tretirati s najmanje 1200 -1500 lit/ha škropiva uz pravilno podešavanje raspršivača (dizni) i radnog tlaka.
Slika 3. Leptiri jabukovog savijača (C.pomonella) uhvaćeni na Delta trap lovki iz dodatak feromonskog atraktanta u nasadu oraha: 07.-11.05.2025. (snimio T. Validžić)
Orahova grinja (Aceria tristriata)
Posljednjih nekoliko godina u nasadima oraha, zabilježen je vrlo jak intenzitet širenja orahove grinje (Aceria tristriata); eng. walnut blister mite, koja kod jače zaraze može značajno smanjiti asimilacijsku površinu. Štete od ove grinje očituju se na listovima oraha s karakterističnim okruglim (točkastim) ispupčenjima ili galama koje se javljaju kao reakcija lisnog tkiva (hiperplazija) na napad grinje. Ove gale promjera su 2-3 mm, najčešće žute, crvene ili smeđe boje. Širenjem napada, gale se spajaju a zaraženi listovi se uvrću, suše i otpadaju. Kod jačeg napada, simptomi napada vide se i na zelenoj lupini plodova. Grinja je vrlo sitan kukac i ne može se zamijetiti golim okom već samo uz korištenje jačeg binokulara ili mikroskopa. Navedeni štetnik može se suzbijati akaricidima kao i pripravcima na bazi močivog sumpora (na temperaturama od 18°C-28°C), ali na žalost u RH u zaštiti oraha nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.
Kako je posljednjih godina zabilježeno sustavno širenje ovoga štetnika u nasadima oraha u istočnoj Hrvatskoj, postoji mogućnost da će navedena grinja u nadolazećim godinama postati gospodarski značajan štetnik.
Slika 4. Simptomi napada orahove grinje (Aceria tristriata) na listu oraha – 17.05.2025. (snimio T. Validžić)
Smeđi listojed (Phyllobius oblongus)
Ove vegetacijske sezone u nasadima oraha zabilježena je veća populacija smeđeg listojeda koji čini štete na listovima oraha. Štetnik je sitni kornjaš (dužine tijela 4-5 mm) a pripada porodici pipa (Curculionidae). Glava i prsište su crni dok su pokrilje, noge i ticala izrazito smeđe boje. U proljeće se hrani listovima voćnih vrsta na način da izgriza tkivo između lisnih žila. Kod jačeg napada može izazvati golobrst a štete su vrlo karakteristične i uočljive. Za sada nisu potrebni posebni insekticidni tretmani protiv ovoga štetnika.
Slika 5. Jači napad imaga Smeđeg listojeda (Phyllobius oblongus) s karakterističnim simptomima rubno izgriženih listova oraha – 16.05.2025. (snimio T. Validžić)
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/)
dr. sc. Tihomir Validžić
tihomir.validzic@mps.hr