Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je prije mjesec dana (06.6. 2025.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj bolesti i štetnika korjenastog povrća u prvom tjednu srpnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 07.7. 2025. u 6.00 h):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 7,0 mm | 1.045 minuta | 54,00 % | 24,44°C |
| M. Središće | 3,4 mm | 905 minuta | 61,52 % | 23,80°C |
| Donja Dubrava | 0,0 mm | 435 minuta | 51,04 % | 24,43°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
Srpanj je u višegodišnjim prosjecima najtoplije razdoblje u godini na području Međimurja, a vrijeme je u prvom tjednu ovog mjeseca toplije i na svim mjestima s manje oborinama od očekivanjima (vidi Tablicu 1.)! Još od dana 22. lipnja 2025. bilježimo uzastopno 15 dana s najvišim temperaturama zraka u rasponu 30,4°-37,2°C! Vrlo malo oborina bilježimo posljednja tri dana, ali samo na lokalitetima u središnjem i zapadnom dijelu Županije (vidi Tablicu 1.)! U takvim uvjetima temperatura zemljišta na dubini 7 cm nakon 26. lipnja ima vrijednosti 26-27°C a sadržaj vlage je istovremeno nakon 16. lipnja o.g. smanjen sa 22,6 % na 13,4 %! Oborine očekujemo tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana, a najviše dnevne temperature zraka tijekom narednih šest dana trebale bi biti u rasponu 18-27°C!
U takvim uvjetima u proteklih je mjesec dana usjeve korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer, pastrnjak) trebalo redovito navodnjavati!
Ako se povrtni usjevi navodnjavaju kišenjem (orošavanjem), tada bilježimo povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice, od druge polovice proteklog lipnja i dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja o.g. zbroj dnevnih ocjena za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) iznose 15 (u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu – na mjernom uređaju bez navodnjavanja kišenjem ili orošavanjem)! Stoga od početka srpnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure, te na parcelama sa navodnjavanjem, očekujemo početni razvoj simptoma uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria, Cercospora), a prema višegodišnjim iskustvima od sredine srpnja do sredine mjeseca rujna bilježimo epidemijsko širenje ovih uzročnika bolesti!
Jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama (navodnjavanje orošavanjem) ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nagli porast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).
Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća, na parcelama sa navodnjavanjem, preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u patlidžanima i salatnim (velikim) krastavcima! Proizvođače celera i peršina u ranijim smo uputama obavještavali na prezimljujuću populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza), a naknadno se na zadebljalom korijenu nezaštićenih usjeva celera razvija i kukuruzni četvero-točkasti sjajnik (Grischlochilus quadrisignatus).
Raniju mrkvu koja se planira vaditi od sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.
Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.
Preporučujemo i dodavati folijarna hranjiva topiva u vodi s naglašenim sadržajem kalija i mikro-hranjiva, naročito na parcelama korjenastog povrća koja se planiraju ujesen skladištiti!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.