Vijesti

Sorta sauvignon uvrštena na listu preporučenih kultivara vinove loze za podregiju Sjeverna Dalmacija

Uz već poznate uvrštene i preporučene crne i bijele vinske kultivare, koji se nalaze u oba vinogorja Zadarske županije: Zadar–Biograd i Benkovac–Stankovci, dobili smo još jedan vrijedan bijeli kultivar “sauvignon bijeli“ (sovinjon). Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze u preporučene kultivare spadaju za Podregiju Sjeverna Dalmacija: maraština, debit, pošip bijeli, trebbiano toscano, rkaciteli, trbljan, chardonnay, plavina, lasina, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, babić, carignane, grenache noir, zadarka, vranac, svrdlovina crna.

Sorta sauvignon uvrštena na listu preporučenih kultivara vinove loze za podregiju Sjeverna Dalmacija

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, koji je objavljen u studenom 2010. u Narodnim novinama br.129., uvrstila je sortu “sauvignon bijeli“ u grupu preporučenih kultivara za podregiju Sjeverna Dalmacija.

Sorta sauvignon počela se saditi u našem vinogorju unatrag nekoliko godina i za sada ne zauzima veće površine, cca 2 ha, a od toga Sveučilište u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu sredozemlja u pokusnom nasadu na  lokalitetu Baštica, ima površinu od 0,6ha, zatim OPG Borisa Čupića na području Ceranja cca 1 ha, a u ostalim višesortnim  vinogradima nalazi se i sporadično posađeni sauvignon kod nekolicine OPG.

Suradnja između Područnog odjela HZPSS Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru, Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu sredozemlja, bazirana se na temelju višegodišnjeg praćenja, posebice sorte sauvignon bijeli. Rezultati praćenja te sorte kroz berbe 2008, 2009 i 2010., gdje je utvrđen znatan porast kvalitete prinosa čine ovu sortu perspektivnom. Izmjereni šećeri u grožđu kreću se u granicama ovisno o godini od 87-94 Oe (kolovoz); kiseline (g/l) 6,3-9,6 (kolovoz).    

Radi bujnosti same sorte važan je pravilan odabir podloge, a to su u prvom redu slabo bujne do srednje bujne podloge, prikladno tlo (laganija i dublja tla) i izbor položaja.

Rodnost varira od 7 do 12 t/ha kod pravilnog odabira uzgojnog oblika (jednokraki ili dvokraki Guyot), pri čemu treba posebno voditi računa o razmaku unutar reda i o pravilnoj rezidbi (na duže rodno drvo). U našim klimatskim uvjetima dozrijevanje sauvignona (II epoha) nešto  je ranije i kreće se od treće dekade kolovoza do prve dekade rujna. Zbog toga je važno pratiti i mjeriti odnos šećera i kiselina u grožđu radi određivanja optimalnog vremena berbe. Potrebe zaštite vinograda kreću se u prosjeku od 7 do 8 tretiranja godišnje, ovisno o oborinama i izboru fungicida zbog veće osjetljivosti sorte na Botrytis. 

Organoleptička svojstva (olfaktorna), koja ova sorta pruža u našem klimatu i vinogorju, daje nam jedno harmonično vino pikantno kiselkaste arome i prepoznatljivog herbalanog tona, koji podsjeća na trave (Solanum nigrum) i bazgu (Sambucus nigra). Vino je puno, bogato i uvijek visoke kvalitete. Navedena svojstva tu sortu čini perspektivnom, naročito u popravljanju i podizanju kvalitete vina naših autohtonih bijelih sorata: maraštine, debita, trbljana, u cilju proizvodnje izvrsnih bijelih cuveea.

 
                                                           Područni odjel HZPSS-a Zadarske županije
                                                                       Zvonimir Vlatković,dipl. ing. agr.,
                                                                   viši stručni savjetnik za hortikulturu