Ratarstvo, Vijesti

Okolišni uvjeti imaju izuzetno velik utjecaj na visinu uroda poljoprivrednih kultura i njihovu kakvoću – osvrt na kukuruz

Izuzetno suho razdoblje uz istodobno iznadprosječno visoke dnevne i noćne temperature tijekom lipnja, ostavit će posljedice na proizvodnju kukuruza, ali i ostalih jednogodišnjih jarih vrsta.

Okolišni uvjeti imaju izuzetno velik utjecaj na visinu uroda poljoprivrednih kultura i njihovu kakvoću – osvrt na kukuruz

Velik broj poljoprivrednika sa zebnjom je promatrao izgled usjeva kukuruza tijekom mjeseca lipnja. Vremenske prilike za uspješnu proizvodnju jarih usjeva na oranicama u ovoj godini nisu povoljne, jer su se u istoj vegetaciji pojavila dva nepovoljna razdoblja za rast, razvoj i u konačnici formiranje prinosa kukuruza i ostalih jarih ratarskih kultura (soje, suncokreta). U tekstu ću detaljnije opisati samo potrebe kukuruza i utjecaj vremenskih (ne)prilika na rast i razvoj kukuruza jer je upravo kukuruz najzastupljenija ratarska kultura. Prema javno dostupnim podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u jedinstvenim zahtjevima za 2024. godinu u glavnom roku sjetve na području Republike Hrvatske podnesen je zahtjev za potporom za 282 395 ha kukuruza (površine uključuju i površine zasijane kukuruzom šećercem i kokičarom). Tablica 1 prikazuje podatke o zatraženim potporama za kukuruz u Republici Hrvatskoj za razdoblje posljednjih 10 godina.

Tablica 1: Ukupne poljoprivredne površine za koje je podnesen zahtjev za potporu i površine zasijane kukuruzom (bez kukuruza kokičara i kukuruza šećerca) te udio kukuruza u ukupnim poljoprivrednim površinama za koje je podnesen zahtjev za potporu po jedinici površine u Republici Hrvatskoj

Godina Ukupne poljoprivredne površine za koje je podnesen zahtjev za potporu (ha) Površine zasijane kukuruzom za koje je podnesen zahtjev za potporu (ha) Udio kukuruza (%)
2015. 1 019 698 280 718 27,5
2016. 1 061 012 255 388 24,1
2017. 1 077 332 270 366 25,1
2018. 1 084 799 260 659 24,0
2019. 1 095 352 284 687 26,0
2020. 1 102 466 287 514 26,1
2021. 1 118 830 301 285 26,9
2022. 1 127 432 286 434 25,4
2023. 1 121 197 283 947 25,3
2024. 1 108 560 280 745 25,3
Prosjek 1 091 668 279 174 25,6

Izvor podataka: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

 

Na našim se mrežnim stranicama već pisalo o utjecaju visokih temperatura na ratarske usjeve (objavljeno 1. srpnja) i stanju jarih usjeva na oranicama u mjesecu svibnju (objavljeno 4. lipnja). No, osvrnut ću se na neke detalje. U tekstu se prikazuje odstupanje temperatura i oborina u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske (na tom području je kukuruz najzastupljenija kultura). Podatci su preuzeti s mrežne stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda, a obuhvaćaju podatke s mjernih postaja koje imaju povijesno dugogodišnja mjerenja (niz mjerenja u trajanju od 61 (Slavonski Brod) do 163 godine (Zagreb-Grič), ovisno o mjernoj postaji) za kontinentalni dio Republike Hrvatske.

Izuzetno suho razdoblje uz istodobno iznadprosječno visoke i dnevne i noćne temperature tijekom mjeseca lipnja ostavit će posljedice na proizvodnju kukuruza, ali i ostalih jednogodišnjih jarih vrsta. Odstupanja srednjih mjesečnih temperatura zraka za kontinentalno područje Republike Hrvatske u 2025. godini u odnosu na višegodišnji prosjek na istim tim postajama prikazuju tablice 2 i 3. Odstupanje prosječnih vrijednosti za srednje dnevne temperatura u mjesecu travnju 2025. godine u odnosu na višegodišnje podatke za navedeno područje uzgoja kukuruza je +1,33 oC, u svibnju -1,42 oC, a u lipnju +3,05 oC

Tablica 2: Višegodišnji prosjek vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura zraka za kontinentalno područje Republike Hrvatske (oC)

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 3: Srednje mjesečne vrijednosti, temperature zraka (oC) za 2025. godinu za mjesec: travanj, svibanj i lipanj

Mjesec/

područje u Republici Hrvatskoj

travanj svibanj lipanj
istočna Hrvatska 14,0 15,5 23,6
središnja i sjeverozapadna Hrvatska 13,4 15,3 23,6
Lika i Gorski Kotar 10,8 13,2 21,0

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

 

Uz značajno više temperature, tijekom mjeseca lipnja u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske značajno je smanjena količina oborina. Tablice 4 i 5 prikazuju vrijednosti višegodišnjih prosjeka količine oborina (mm) za osam mjernih postaja i podatke za iste postaje u 2025. godini. Odstupanje prosječnih vrijednosti količine oborina u mjesecu travnju 2025. godine u odnosu na višegodišnje podatke za promatranih osam postaja iznosi -14,5 mm, u svibnju -4,13 mm, a u lipnju -80,4 mm. Dakle, tijekom sva tri mjeseca zabilježen je deficit oborina.

Tablica 4: Višegodišnji prosjek količine oborina (mm) za kontinentalno područje Republike Hrvatske

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

 

Tablica 5: Količine oborina (mm) za kontinentalno područje Republike Hrvatske u 2025. godini

Mjerna postaja siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj
Bjelovar 51,5 35 103,2 46,8 58,7 3,3
Križevci 60,4 53,5 81,3 46,8 61,3 5,6
Osijek 30,6 38,6 87,7 54,4 95,1 1
Sisak 54,3 48,3 147,9 44,4 103,6 0
Slavonski Brod 34,4 32,3 109,3 46,3 113,1 11,7
Varaždin 51,3 52,8 104,5 49,7 59 21,4
Zagreb Grič 51,4 56,5 87,7 45 61,5 15,3
Zagreb Maksimir 56,9 57,6 92,9 46,8 57,3 9,9

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

 

Za bolje razumijevanje stanja usjeva neophodno je osim temperature i količine oborina u obzir uzeti i vlagu zraka. Osim navedenog, stanje usjeva ovisi o tlu, datumu sjetve, odabranoj vegetacijskoj skupini, hibridu (ne podnose svi hibridi jednako stresne uvjete) i svakako o agrotehničkim mjerama koje je proveo poljoprivrednik.

Zahlađenje i oborine koje su nastupile početkom mjeseca srpnja povoljno su utjecale na dio usjeva kukuruza. No, za dio usjeva su ove oborine i navedeni pad temperatura stigao suviše kasno.

Usjevi kukuruza sijani u najranijim rokovima ove godine (prva i druga dekada travnja) po habitusu i kondiciji izgledaju daleko bolje u odnosu na one zasijane sredinom i krajem travnja. No, (ovisno o duljini vegetacije odabranog hibrida) dio tih usjeva bio je u generativnoj fazi u lipnju kad su najviše temperature zraka bile iznad 35oC, tijekom više uzastopnih dana. Tako visoke temperature imaju za posljedicu slabu oplodnju, a to znači smanjen broj zrna na klipu i veći broj jalovih biljaka. Uz navedeno, tijekom lipnja su gotovo u potpunosti izostale oborine. Za dobar urod kukuruza od velike su važnosti ukupna količina oborina, ali i njihov raspored (posebice tijekom 3 ljetna mjeseca: lipanj, srpanj i kolovoz) te razmak između kiša i trajanje razdoblja (broj dana) bez oborina.

Usjevi kukuruza sijani tijekom posljednje dekade travnja (ovisno o duljini vegetacije odabranog hibrida) sada se nalaze u generativnoj fazi pa će za njih ova kiša i pad temperatura za oko 10 oC povoljno utjecati na oplodnju.

Stanje usjeva kukuruza koji su sijani u naknadnim rokovima (tijekom svibnja) ovisi o još više čimbenika. Naime, tijekom mjeseca svibnja temperature su bile niže od optimalnih za razvoj kukuruza. Niske temperature i suvišak oborina poremetile su ne samo rast nadzemnog dijela biljke, nego i razvoj korijena kukuruza koji u fazi razvoja 3-4 lista započinje formirati pravi korijenov sustav. Takvi slabo ukorijenjeni usjevi, jače su stradali od stresnih uvjeta koji su nastupili tijekom mjeseca lipnja.

Pred poljoprivrednim proizvođačima i usjevima kukuruza još je dugo razdoblje do kraja vegetacije i zato je nezahvalno u ovo vrijeme prognozirati kakvi nas prinosi očekuju.

No, napominjem da je još nekoliko važnih čimbenika koji utječu na urod, a o kojima u ovakvim stresnim uvjetima za biljku treba dodatno voditi računa. Tu spadaju sve mjere njege usjeva: odabir sredstava za zaštitu bilja te vrijeme i način primjene te međuredna kultivacija i prihrana.

Također, podsjećam da u stresnim uvjetima za rast i razvoj kukuruza, štetni organizmi (korovi, štetnici i uzročnici biljnih bolesti) pričinjavaju veće štete nego što je to u povoljnim godinama za rast i razvoj kukuruza.

Ovakve se stresne godine sve učestalije pojavljuju. Poljoprivrednici, ali i znanstvenici i stručnjaci traže načine prilagodbe. Stječu se prva iskustva o primjeni izravne sjetve u pokrov, sjetve u trake, primjeni kondicionera tla (npr. zeolita)… Za poljoprivrednu proizvodnju trebat će sve više znanja i spremnosti za primjenu inovativnih rješenja.

 

mr. sc. Tatjana Martinović