Temeljem analize uzoraka grožđa, agroklimatskih uvjeta te kretanja sladora i ukupnih kiselina na području Podregije Kontinentalna hrvatske na šest vinogorja Krapinsko zagorske županije, preliminarni podaci pokazuju spremnost ranijih sorata za početak berbe.
U zadnjem periodu od 22.08 do 30.08 2025. prema analizi uzoraka, ranije sorte grožđa koje dozrijevaju tijekom II. dekade, kao što su Traminac, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Sauvignon bijeli, Muškat žuti Kerner bijeli, Sokol pokazuju prosječne vrijednosti sladora od oko 80 Oe,uz nešto povećanu količinu ukupnih kiselina od oko prosječnih 8,2 g/l, naravno uz odstupanja obzirom na klimu, položaj, agrotehniku i sortiment.
Starije autohtone sorte ranije dekade dozrijevanja uz dostatne sladore, mogu imati povećane količine ukupnih kiselina izražene kao vinska.
Sortiment III. Dekade dozrijevanja , kao što su Belina svetokriška, Belina starohrvatska, Plavec žuti, Moslavac, Kraljevina, Silvanac zeleni, Rajnski rizling , Graševina za sada pokazuju potrebu za daljnjim dozrijevanjem obzirom da su parametri sladora još dosta niski, oko 68 Oe, uz još uvijek visoke ukupne kiseline (9,5 g/l) i nizak pH (3,5).
U narednom periodu agroklimatski pokazatelji najavljuju povećanje oborina uz niže prosječne sume temperatura, te povećanu vlažnost zraka, što može dovesti do povećanja rizika od bolesti i naglog nalijevanja bobica vodom, što dovodi do smanjenja sladora .
Naglo nalijevanje može dovesti do pucanja bobica, te samim tim i do povećanja rizika od Botritys cinerea – trulež vinove loze.
Preporuka vinogradarima i vinarima je daljnje intenzivno praćenje kretanja sladora i kiselina, agroklimatskih podataka , te zdravstveno stanje bobica grožđa, a sve u svrhu dobivanja kvalitetnih i zdravih vina.
Georg Gal, dipl. ing. agr.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede